Vlada Hrvatske je prošlog mjeseca osnovala Agenciju za ugljikovodike, koja bi naftnim kompanijama trebala izdavati dozvole za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu.

Kompanija INA tako više neće biti jedina koja ima to pravo.

Sudeći po interesovanju, naftne platforme će već u 2015. godini u hrvatskim teritorijalnim vodama postaviti mnoge evropske, ali i svjetske kompanije. Javni konkurs za prve koncesije bit će raspisan početkom aprila.

Koji dio Jadrana skriva nalazišta nafte i plina... Seizmološki podaci koji na to ukazuju su na računarima. I zainteresirali su mnoge svjetske firme.

Velika navala

"Upiti dolaze konstantno. Ne stignemo ni obraditi koliko upita dolazi. Sad je već do kraja 5. mjeseca sve bukirano unaprijed. Velika je navala", kazuje Barbara Dorić, direktorica Agencije za ugljikovodike.

Firme, istražujući pred kompjuterima, mogu provesti ukupno 16 sati. I za to moraju izdvojiti 5000 eura.

"Oni u dva dana stignu vidjeti čega ovdje ima, ali ne stignu popamtiti, napraviti analize koje su neophodne, detaljnije analize sedimentnih stijena i tome slično", naglašava Dorić.

Kako bi to mogli, podatke koje su gledali u data roomu moraju kupiti.

Po kilometru će ih platiti 100 do 500 eura, dok podaci o već postojećim, istraženim bušotinama koštaju 1000 eura.

Budući da imaju posebnu nacionalnu važnost, u Agenciji ništa nije prepušteno slučaju.

"U data roomu sve se odvija uz vrlo stroga pravila sigurnosti. Karte se ne smiju fotografirati niti precrtavati, a u prostoriji ne smije biti više od 5 osoba u isto vrijeme. Prostor je, uz to, cijelo vrijeme pod videonadzorom", javlja Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić.

Posljednje podatke prikupio je brod norveške firme "Spectrum", i to prije samo nekoliko mjeseci, a dostupni su i oni INA-ini, stari 30-ak godina. 

"Podaci koji su dobiveni temeljem snimanja, od ranije u INA-i, i na temelju ovoga što je radio "Spectrum", ukazuju da su moguće akumulacije, ali potrebno je dalje istraživati. Bušenjem odgovarajućeg broja bušotina može se dati pravi odgovor ima li nafte i plina ili nema", kazuje Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti).

U Hrvatskoj je to do sada radila samo INA. Otkrivena su tri eksploatacijska polja, a ukupno izbušeno 120 bušotina.

Poman nadzor

Sada pristup Jadranskom podmorju imaju i drugi koji će se takmičiti za neka od 29 polja na koja je podijeljen Jadran. Koncesijske ugovore, posebno dolaskom stranih firmi, smatraju stručnjaci, trebat će pomno nadzirati.

"Ako se otkrije veliko polje, onda je vrlo bitno kontrolirati kako će se opremati bušotine, kako će biti kvaliteta opreme, kako će biti kvaliteta proizvodnog sustava", naglašava Zelić.

Ako do njega i dođe, država će od koncesionara za svakih 50 barela nafte dobivati 184 miliona eura, dok će za upola manje prirodnog plina naplaćivati 118 miliona eura.

Izvor: Al Jazeera